Zarobljena država i elastična stabilnost
Politička ekonomija korupcije, klijentelizma i demografskog inženjeringa u Hrvatskoj (2000.-2026.)
Sažetak
Ovaj rad pruža sveobuhvatnu analizu fenomena "zarobljene države" (state capture) u Republici Hrvatskoj. Istražuje paradoks institucionalne otpornosti korupcije usprkos padu na ljestvicama transparentnosti. Identificirana su tri ključna stupa stabilizacije: transformacija klijentelizma iz tranzicijske rente u ekstrakciju fondova EU-a, demografska "negativna selekcija" te kognitivna kontrola biračkog tijela.
Paradoks stabilne patologije
U komparativnoj politologiji visoka razina korupcije obično korelira s nestabilnošću. Hrvatska (2020.-2026.) pokazuje suprotan trend. Unatoč padu na ljestvici Transparency Internationala i istragama EPPO-a o zlouporabi 373 milijuna eura, politička dominacija ostaje stabilna. Korupcija funkcionira kao "sistemski stabilizator".
Željezni trokut i evolucija
Sustav se održava kroz "Željezni trokut" (The Iron Triangle) koji čine Politika (zakonodavna zaštita), Privatni kapital (klijentelističke tvrtke) i Mediji (kontrola narativa). Evolucija korupcije prošla je put od "sirove kleptokracije" (Fimi Media) do "sofisticirane ekstrakcije" EU fondova putem nacrtanih natječaja.
Korelacija depopulacije i političke dominacije
Prikaz pada stanovništva u ključnim županijama (2011.-2021.) naspram političke ovisnosti. Izvor: DZS.
Demografija kao stabilizator
Jedan od najvažnijih nalaza je korelacija depopulacije i stabilnosti. Korupcija djeluje kao "push-faktor" iseljavanja kritične mase (Exit), dok preostalo starije stanovništvo ovisno o javnom sektoru održava status quo (Loyalty). Hrvatska se pozicionira kao hibridni model između mađarskog centraliziranog i talijanskog fragmentiranog modela.
Pročitajte cijeli rad
Za detaljnu analizu metoda izvlačenja novca, "Balkanskog kartela" i uloge EPPO-a, preuzmite kompletan dokument.